SPREMNOST DJETETA ZA POLAZAK U OSNOVNU ŠKOLU
ASPEKTI SPREMNOSTI ZA ŠKOLU
TJELESNA SPREMNOST
/ TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ
GOVORNA SPREMNOST
/GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO
KOGNITIVNA SPREMNOST
/SPOZNAJNI RAZVOJ
TJELESNA SPREMNOST (1)
odgovarajući stupanj tjelesne zrelosti:
visina – 117 cm (djevojčice), 120 (dječaci)
težina – oko 20 kg
mišićna snaga, tjelesna izdržljivost (tjelesni i statični napor)
dobra razvijenost osjetilnih organa, pogotovo vida i sluha
u tijeku je izmjena mliječnih zuba uspostavljena kontrola fizioloških potreba
TJELESNA SPREMNOST (2)
psihomotorička razvijenost – od hodanja, trčanja, oblačenja do
usavršavanja fine pokretljivosti šake
fina motorika – grafomotoričke vještine (prethodi joj razvoj
krupne motorike)
predvještine pisanja
fleksibilnost šake i prstiju
pravilno držanje olovke
primjeren pritisak olovke na papiru
TJELESNA SPREMNOST (3)
crtež odgovara dobi (crtež čovjeka ima glavu, vrat, tijelo, noge,
ruke, neke naznake odjeće, oči , nos… zna nacrtati krug, kvadrat,
trokut, romb)
orijentacija na papiru
združena akcija očiju, ruku i prstiju vizualno-motorna
koordinacija (okulomotorika)
vole crtati, bojati, izrezivati
GOVORNA SPREMNOST (1)
receptivne govorne vještine:
slušanje, praćenje i razumijevanje uputa
ekspresivne govorne vještine:
fluentnost (lakoća) u govoru
čisto izgovaranje glasova
izražavanje misli, osjećaja, potreba
pripovijedanje u logičnom slijedu (početak – sredina – kraj)
razvijen pojam o / interes prema čitanju i pisanju
GOVORNA SPREMNOST (2)
PREDVJEŠTINE ČITANJA
svjesnost o funkciji i karakteristikama pisanog jezika
prepoznavanje i slaganje rime (3-4 god.
prepoznavanje i segmentacija slogova (4-5 god.)
prepoznavanje prvog glasa u riječima (5,5 god.)
rastavljanje riječi na glasove (pas= p-a-s) i sastavljanje
glasova u smislene cjeline – riječi (ž-a-b-a= žaba) (6 god.)
stvaranje veze glas – slovo (6,5 god.)
sposobnost stvaranja novih riječi dodavanjem,
oduzimanjem ili premještanjem glasova u riječima (7 god.)
interes za slova, poznavanje rječnika vezanog uz knjige
ODSTUPANJA (1)
nemotiviranost za igre slikovnicama, knjigama
nedostatak interesa za igre sa slovima i brojkama
poteškoće u izražavanju misli i ideja
poteškoće u prisjećanju pravih riječi (“olovka” – ono za
pisanje)
miješanje riječi koje slično zvuče
prisutnost agramatizama (“tri jabuka”, “konjevi”)
ODSTUPANJA (2)
poteškoće u razlikovanju brojki i slova
nerazvijenost fonološke svjesnosti – ne prepoznaje rimu,
ne može podijeliti riječi na slogove, spojiti slogove u
smislene riječi, nerazvijenost glasovne analize i sinteze
nedostatak interesa i/ili odbijanje aktivnosti s olovkom
(crtanje, precrtavanje, bojanje, pisanje)
KOGNITIVNA SPREMNOST (1)
duljina pažnje 15-20 minuta, može se i duže igrati i baviti
aktivnostima i do 60 minuta (s povremenim otklonima
pažnje)
pažnja postaje namjerna (selektivnost, prenošenje, odupiranje ometajućim podražajima ) točno razlikuje i imenuje boje i njihove nijanse
uočava razlike i prepoznaje sličnosti
KOGNITIVNA SPREMNOST (2)
razvoj logičkog mišljenja – sposobnosti prepoznavanja
odnosa i veza među stvarima i pojavama te predviđanje
tih odnosa
zaključuje o jednostavnim uzročno-posljedičnim
vezama te razumije i povezuje pojave (npr. oblaci –
kiša)
stvara i kategorizira pojmove (apstrakcija i
generalizacija)
dobro razvijeno vidno i slušno pamćenje – preduvjet za učenje
ima važna predznanja o sebi i obitelji te opće znanje (npr. dani u tjednu, godišnja doba)
KOGNITIVNA SPREMNOST (3)
Ima razvijene predmatematičke vještine:
uspoređuje i imenuje količinske (više – manje – jednako),
prostorne (gore – dolje, ispred – iza) i vremenske odnose (prije – poslije, jučer – danas – sutra)
broji mehanički i uz pokazivanje povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9 = 9 elemenata)
razumije pojam skupa – klasifikacija po obliku, boji, veličini težini (što sve spada u skup, a što ne)
uspoređuje 2 skupa (gdje ima više, gdje manje)
zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje
u skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja i oduzimanja za jedan (uz pokazivanje)
EMOCIONALNA SPREMNOST
emocionalna stabilnost i samokontrola (emocije su još uvijek burne!)
tolerancija na frustraciju – ustrajnost
sigurnost u vlastite sposobnost ’’ja znam, hoću i mogu’’ – trudom se postiže uspjeh
prepoznaje, iskazuje i razumije vlastite potrebe (razlikuje od želje), misli i osjećaje
prepoznaje i imenuje emocije kod drugih razlikuje ponašanje (primjereno i neprimjereno) od emocija (neugodnih – npr. ljutnje, tuge, straha)
SOCIJALNA SPREMNOST
ima usvojene norme ponašanja
ima svoj krug prijatelja
ima usvojene vještine komunikacije i suradnje s djecom i odraslima
poštuje pravila u zajedničkoj igri
rješava konflikte na socijalno prihvatljiv način (razgovorom, dogovorom)
zauzima se za sebe uz poštivanje tuđih prava i potreba – asertivnost
može prepustiti prednost drugima, pričekati red
samostalnost u brizi za sebe
EMOCIONALNA I SOCIJALNA SPREMNOST
važno je dijete promatrati cjelovito – što sve umije, zna, može, hoće, čega se boji, što mu je stvarni napor, a što nedostatak, navika ili nesnalaženje
nije dovoljno da je “pametno”, ako je vrlo nesamostalno ili se teško nosi s neuspjehom
dijete koje kreće u školu treba biti zadovoljno samo sa sobom i željeti ići u školu
dobra slika o sebi jedan je od najvažnijih preduvjeta za dobar start u školi!
PRIPREMA DJETETA KOD KUĆE
podržavajte djetetovu samoinicijativu i radoznalost za saznavanjem i učenjem (zajedničko traženje odgovora, tumačenje događaja koji ga zanimaju, odgovaranje na
postavljanja pitanja i postavljanje pitanja, čitanje)
pomognite djetetu da se što više osamostaljuje – u brizi za sebe, za svoje stvari, snalaženje u prometu
razvijajte radne navike (uvođenje rutinskih zadataka – npr. postavljanje stola, zalijevanje cvijeća, “vrijeme za vježbanje za školu”)
vlastiti, miran kutak za učenje i igru – stolić
postavite (kućna) pravila o dozvoljenim granicama ponašanja
PRIPREMA DJETETA KOD KUĆE: IGRE I AKTIVNOSTI (1)
društvene igre (“Čovječe, ne ljuti se!”, “Memory”, “Domino”)
– razvoj pažnje i pamćenja, usvajanje pojma broja, radost i ponos zbog uspjeha i podnošenje neuspjeha
vježbe vizuo-motorne koordinacije: rezanje škarama, zakopčavanje, vezanje, šivanje, slaganje odjeće, modeliranje gline, plastelina, tijesta, precrtavanje likova, rješavanje
labirinata, izrada origamija, igre loptom (bacanje, gađanje)
matematičke igre – u svakodnevnim situacijama (brojanje, uspoređivanje, svrstavanje i razvrstavanje, uparivanje, pridruživanje, rastavljanje cjeline na dijelove)
PRIPREMA DJETETA KOD KUĆE: IGRE I AKTIVNOSTI (2)
zajedničko čitanje priča – u kojima se djetetu tumače postupci likova (kroz koje dijete prepoznaje tuđe i vlastite emocije, uživljava se u situacije drugih, razvija empatiju)
prepričavanje priča i događaja – razvoj govora, logičko prepričavanje, postavljanje pitanja veselje, opuštena i ugodna atmosfera
spontano crtanje, bojanje, modeliranje, ručni rad – poticanje kreativnosti
obratiti pažnju na pravilno držanje olovke, preciznost, strpljivosti i snalaženje na papiru
PRIPREMA DJETETA KOD KUĆE – O ŠKOLI
razgovarajte s djetetom o školi
o svim zanimljivim stvarima koje će tamo naučiti (prvo poslušajte dijete što ono misli o školi – kako će to izgledati, ima li ideje/pitanja/strahove)
o novim prijateljima koje će tamo upoznati
o novim iskustvima koja će doživjeti (uzbuđenje i veselje zbog polaska u školu)
izgradite pozitivan stav/očekivanja o školi
ne plašite dijete sa školom (”S igrom je gotovo!”, “Lako je u vrtiću, čekaj da dođeš u školu!”, “Bojim se kako će ti biti u školi?”)
PRIPREMA DJETETA KOD KUĆE – O ŠKOLI
nikako ne govorite djetetu da će ono odlučiti o polasku u školu – to nije djetetova odgovornost / odluka, već odluka Stručnog povjerenstva škole
I ZA KRAJ…
VESELITE SE ŠKOLI ZAJEDNO SA SVOJIM DJETETOM!